Svake godine 1. svibnja radnici diljem svijeta obilježavaju Praznik rada – dan posvećen borbi za pravednije radne uvjete i društvenu solidarnost. Iako je danas uglavnom povezan s druženjima na otvorenom i tradicionalnim grahom, njegova je povijest duboko ukorijenjena u radničkim prosvjedima i zahtjevima za osnovna radna prava.
Povijesni korijeni
Ideja Praznika rada proizašla je iz borbe američkih radnika za osmosatni radni dan tijekom 19. stoljeća. Kulminacija se dogodila 1. svibnja 1886. kada je više od 300 000 radnika u SAD-u stupilo u štrajk. Najpoznatiji događaj bio je prosvjed na trgu Haymarket u Chicagu 4. svibnja, koji je, nakon bacanja bombe, završio nasiljem i pogibijama radnika i policajaca. Iako je štrajk ugašen, ideja je preživjela – tri godine kasnije Druga internacionala proglasila je 1. svibnja međunarodnim danom radnika.
Širenje u Europi i svijetu
Prvo masovno europsko obilježavanje održano je 1890. godine. Radnici u Austro-Ugarskoj Monarhiji – pa tako i na prostoru današnje Hrvatske – priključili su se procesijama tražeći skraćenje radnog vremena, pravo na sindikalno organiziranje i socijalnu zaštitu. S vremenom su mnoge države priznale 1. svibnja kao službeni praznik; danas ga, u nekom obliku, obilježava više od 80 zemalja.
Praznik rada u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je 1. svibnja službeni blagdan već od 1890-ih, a osobitu važnost dobio je nakon Drugog svjetskog rata. Tijekom socijalističkog razdoblja Praznik rada bio je jedan od ključnih državnih praznika, uz masovne parade, sindikalne govore i radničke svečanosti. Tradicija kuhanja graha (fažola) datira upravo iz tog razdoblja – besplatan obrok simbolizirao je jednakost i zajedništvo. Danas su gradske fešte, prvosvibanjski izleti i sindikalni prosvjedi sastavni dio obilježavanja, dok političari često tematiziraju minimalnu plaću, rad na određeno vrijeme i zaštitu dostojanstva radnika.
Simbolika i običaji
- Crvena boja i karanfili – podsjećaju na krv radnika stradalih u borbi za prava.
- Transparenti i parole – naglašavaju aktualne sindikalne i socijalne zahtjeve.
- Mimohodi i govori – prilika da sindikati i udruge skrenu pozornost na probleme poput nesigurnih radnih mjesta, rodne jednakosti i ravnoteže rada i obitelji.
- Obiteljski piknici – odraz su društvenog aspekta blagdana, kad radnici koriste slobodan dan za predah.
Praznik rada u 21. stoljeću
Globalizacija i digitalizacija mijenjaju kontekst radnih odnosa. Rasprave o radu od kuće, umjetnoj inteligenciji i platformskim poslovima sve su glasnije. U Hrvatskoj se sindikati zalažu za:
- Povećanje minimalne plaće i umirovljeničkih primanja
- Skraćivanje radnog tjedna (primjerice na 32-36 sati)
- Pravo na isključivanje nakon radnog vremena
- Jednakost plaća za žene i muškarce te zaštitu sezonskih radnika
Praznik rada podsjetnik je da radnička prava nisu poklon, nego plod dugotrajne kolektivne borbe. Dok slavimo uz grah i druženje, važno je nastaviti propitivati radne uvjete, jer suvremeni izazovi – od automatizacije do klimatskih promjena – traže nove oblike solidarnosti. Baš kao što je poruka radnika iz Chicaga odjeknula svijetom 1886., i današnja borba za dostojanstven rad ima globalni karakter.
Obilježavanje u Samoboru
Samobor je 1. svibnja ponovno dokazao da zna spojiti društveni duh i lokalnu tradiciju. Gradonačelnica Petra Škrobot otvorila je obnovljeno igralište u Langovoj ulici, gdje su posjetitelje dočekali glazba uživo, mali nogomet, animatori te besplatna okrjepa.
Na Trgu Matice Hrvatske, kod samoborskog kina, SDP-ov tim – kandidat za gradonačelnika Marinko Džepina, kandidatkinja za zamjenicu Maja Gračanin i saborska zastupnica Sanja Horvat Iveković – podijelio je tradicionalni grah.
HSS je, umjesto uobičajenog lovačkog gulaša, ove godine građanima poslužio roštilj u Južnom naselju, dok je novooformljena stranka Samo Tim uz harmoniku, hranu i piće okupila simpatizere u obližnjem ugostiteljskom objektu.
Iako su lokalni izbori pred vratima, politika je nakratko pala u drugi plan – u prvom su planu bili druženje i radnička solidarnost. Mnogi Samoborci ipak su se odlučili za kućne roštiljade s obitelji i prijateljima, a sunčano poslijepodne proveli u šetnji, odmoru i druženju.